“Smjernice za Identifikaciju Ključnih Zagađujućih Aktivnosti Zemljišta i Zagađenih Lokacija u ZB6” pružaju detaljne i praktične korake za upravljanje zagađenjem zemljišta u ekonomijama Zapadnog Balkana (ZB6). Ove smjernice, prilagođene za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo*, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, nude specifične uvide za region, fokusirajući se na industrijske, rudarske i deponijske aktivnosti koje značajno doprinose zagađenju zemljišta.

Identifikacija Ključnih Zagađujućih Aktivnosti u WB6

Izvještaj opisuje nekoliko visokorizičnih sektora prisutnih u ekonomijama ZB6, detaljno prikazujući specifične vrste industrija i aktivnosti koje predstavljaju značajne prijetnje zdravlju tla. Ove aktivnosti uključuju:

• Industrijske Aktivnosti: Ekonomije ZB6 imaju dugu istoriju industrializacije, što doprinosi prisustvu otpada iz industrija poput hemijske proizvodnje, obrade metala i proizvodnje energije.
• Rudarske Operacije: Posebno u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, rudarske aktivnosti su ostavile za sobom tailinge i druge otpadne materijale bogate toksičnim elementima poput arsena, kadmijuma, olova i žive. Ovi zagađivači često se nalaze u velikim količinama u okolnom tlu.
• Deponije: Iligalne i loše upravljane deponije su široko rasprostranjen problem u regionu. One značajno doprinose zagađenju tla, posebno u oblastima gdje upravljanje otpadom nije učinkovito regulisano. Ovo uključuje kako komunalni, tako i industrijski otpad, koji uvodi različite zagađivače u okolinu.

Izvještaj identifikuje sljedeće ključne zagađivače koji se često nalaze u ZB6:

• Teški Metali: Arsen, kadmijum, olovo i nikl, često povezani s rudarskim i industrijskim aktivnostima.
• Organski Zagađivači: Halogenirani i nehalogenirani rastvarači, Policiklični Aromatski Ugljovodici (PAHs), Poliklorirani Bifenili (PCBs) i Postojani Organski Zagađivači (POPs).
• Emergentni Zagađivači: Farmaceutski proizvodi, proizvodi za ličnu njegu i PFAS (Per- i Polifluoroalkilne supstance) sve više se prepoznaju kao prijetnje, ali podaci o njihovoj prisutnosti u tlima ZB6 ostaju ograničeni.

Postepeni Pristup Upravlјanju Zagađenim Lokacijama

Izvještaj preporučuje fazni pristup upravljanju zagađenjem tla koji se usklađuje s potrebama i kapacitetima ekonomija ZB6. Sljedeći koraci predstavljaju praktične akcije koje se mogu preduzeti:

Faza 1, Početna Faza: Ova inicijalna faza fokusira se na korišćenje dostupnih podataka za sastavljanje preliminarnog inventara poznatih zagađenih lokacija. U ovoj fazi, ekonomije ZB6 trebaju:

• Prikupiti Podatke o Postojećim Zagađenim Lokacijama.
• Uključiti Lokalne Zajednice.
• Iskoristiti Međunarodne Projekte.

Faza 2, Razvoj Sveobuhvatnog Registra: Kada se prikupe preliminarni podaci, ekonomije ZB6 mogu početi razvijati sveobuhvatniji registar zagađenih lokacija:

• Sprovesti Sistematske Procjene.
• Uspostaviti Centralnu Bazu Podataka.

Mnoge ekonomije ZB6 nemaju sveobuhvatne zakone koji se specifično bave zagađenjem tla. Dok je Srbija, na primjer, uspostavila zakon o zaštiti tla, druge ekonomije poput Kosova i Bosne i Hercegovine prvenstveno se oslanjaju na zakone o okolišu ili poljoprivredi koji su manje sveobuhvatni. S druge strane, ograničeni resursi i institucionalna fragmentacija ometaju napore za rješavanje zagađenja. Jačanje saradnje između ministarstava (kao što su ona zadužena za okoliš, zdravlje i poljoprivredu) je od suštinskog značaja za stvaranje sveobuhvatne strategije upravljanja tlom.

Smjernice također preporučuju pravne i političke izmjene kako bi se bolje uskladile ekonomije ZB6 s EU Strategijom za Tlo 2030. Neki od ključnih preporuka uključuju jačanje nacionalne legislacije i razvoj sistema monitoringa tla.

Prioriteti i Sljedeći Koraci

Ekonomije ZB6 trebaju prioritizovati identifikaciju visokorizičnih zagađenih lokacija. To su područja koja predstavljaju neposredne rizike za ljudsko zdravlje i ekosisteme. Smjernice predlažu kriterije za prioritizaciju lokacija na osnovu:

• Tipova Zagađivača: Lokacije s teškim metalima, postojanim organskim zagađivačima i drugim opasnim supstancama trebaju se smatrati visokim prioritetom.
• Proksimiteta Naseljenim Oblastima: Zagađene lokacije u blizini stambenih područja ili kritične infrastrukture poput izvora vode trebaju dobiti neposrednu pažnju.
• Istorijskim Industrijskim Zonom: Regije s dugom istorijom industrijskih aktivnosti trebaju se sistematski pregledati zbog legacijske kontaminacije.

Budući Koraci i Saradnja

Sljedeći korak biće radionica EU4Green zakazana za jesen 2024. godine, gdje će se akteri iz ekonomija ZB6 okupiti kako bi dodatno usavršili strategije navedene u izvještaju. Ova radionica će služiti kao platforma za razmjenu naučenih lekcija i diskusiju o razvoju pristupa upravljanju zagađenjem tla na regionalnom nivou.

Pored toga, projekat EEA IPA III o tlu, koji ima za cilj sprovođenje nacionalne ankete potencijalno zagađenih lokacija, osnovaće se na nalazima ovog izvještaja. Ova inicijativa će unaprijediti prikupljanje tačnih podataka i olakšati razmjenu najboljih praksi širom regiona.

Praktični koraci navedeni u ovim smjernicama pružaju jasan put naprijed za ekonomije ZB6 dok rade na upravljanju zagađenim tlima. Usvajanjem faznog pristupa, jačanjem pravnih okvira i saradnjom preko granica, ZB6 može ostvariti značajan napredak ka zdravijem tlu, sigurnijim zajednicama i usklađivanju s ciljevima Zelene agende.

*Ovo označavanje ne prejudicira status i u skladu je s UNSCR 1244 i ICJ mišljenjem o deklaraciji nezavisnosti Kosova.