Svetski dan močvarnih područja 2. Februar
Copyright: Umweltbundesamt
Svetski dan močvarnih područja 2. Februar
Tema ovogodišnjeg Svetskog dana močvarnih područja je „Močvare i ljudsko blagostanje“. Naglašava zamršene veze između našeg fizičkog, mentalnog i ekološkog zdravlja i stanja svetskih močvara. Na Zapadnom Balkanu, gde se zajednice često oslanjaju na močvarna područja za život, ova veza ima poseban uticaj.
Močvare, koje obuhvataju različite ekosisteme od jezera i reka do močvara i priobalnih područja, karakteriše voda kao primarni faktor životne sredine. Uprkos tome što pokrivaju samo 6% Zemljine površine, oni podržavaju 40% biljnih i životinjskih vrsta, igrajući ključnu ulogu u ekološkim, društvenim i ekonomskim aspektima. Od suštinskog značaja za dobrobit ljudi, močvare pružaju vitalne usluge kao što su regulacija vode, kontrola poplava i prečišćavanje vode, sa više od milijardu ljudi, odosno svaki osmi na globalnom nivou, oslanjajući se na njih za život. Njihova suštinska vrednost i doprinos čine močvare neophodnim za održivi razvoj i klimatsku otpornost.
Zašto su u opasnosti:
Uprkos svojoj vitalnoj ulozi, močvare se suočavaju sa alarmantnim stopama opadanja, gubitka i degradacije. Samo u poslednjih 50 godina, svet je izgubio 35% svojih močvara – tri puta brže od šuma. Zapadni Balkan nije izuzet od ovog trenda, sa močvarama koje su ugrožene faktorima kao što su odvodnjavanje radi poljoprivrede, zagađenje, prekomerni ribolov i uticaji klimatskih promena.
Promena načina razmišljanja za očuvanje:
Izazov leži u otklanjanju pogrešnog shvatanja da su močvare pustoš. Umesto toga, moramo ih prepoznati kao životne izvore poslova, prihoda i osnovnih usluga ekosistema. Vlade i zajednice na Zapadnom Balkanu moraju da promene svoj način razmišljanja, vrednujući i dajući im prioritet močvare zbog bezbroj koristi koje pružaju.
Ovog Svetskog dana močvarnih područja, hajde da se posvetimo očuvanju delikatne ravnoteže između močvara i ljudskog blagostanja. Kroz svest, napore za očuvanje i održive prakse, možemo osigurati da ovi vitalni ekosistemi nastave da napreduju za generacije koje dolaze. Zagrlite lepotu močvara Zapadnog Balkana, gde je tapiserija života isprepletena sa vodama koje nas sve održavaju.
Projekat EU4Green stavio je fokus na poplavne ravnice u zaštićenim područjima, jer su ona primerna za druga ekološki važna staništa i mogu se preneti mere i aktivnosti za njihovu zaštitu. Zbog toga će se identifikovati po jedno mesto za primer u svakoj od šest ekonomija Zapadnog Balkana, sakupiti relevantni podaci i izgraditi baze geopodataka za specifične projekte. Prikupljeni podaci će se koristiti za izradu ili ažuriranje Standardnih obrazaca podataka za odabrane lokacije, kao i za osmišljavanje skupa ciljeva i mera za svako posebno područje od interesa, od očuvanja do povezivanja, rešenja zasnovanih na prirodi i upravljanja invazivnim vrstama.
Močvare na zapadnom Balkanu u fokusu EU4Green:
Poplavne ravnice Crnog Drina
Smeštene ispod albanskog masiva Korab-Koritnik, poplavne ravnice Crnog Drima stvaraju utočište za biodiverzitet. Od retkih biljnih vrsta do raznovrsnih divljih životinja, ova močvara je svedočanstvo delikatne ravnoteže između visokih planina i cvetajućih ekosistema.
Reka Una sa sedrenim formacijama
Bosanska reka Una vijuga kroz pejzaže, pokazujući zadivljujuće formacije sedre oblikovane mineralnim naslagama. Ova geološka čuda doprinose jedinstvenoj prirodnoj lepoti močvarnog blaga Bosne i Hercegovine.
Planinski potoci Zali i Rupe (Prokletije)
Skriveni u okviru nacionalnog parka Bjeshket e Nemuna (Prokletije) na Kosovu, netaknuti planinski potoci Zali i Rupes nude netaknutu svetinju. Netaknute vode kaskadiraju kroz neravne pejzaže, ilustrujući suštinsku vezu između neukroćene divljine i delikatnih ekosistema.
Morača i ušće Skadarskog jezera
Crnogorska reka Morača oblikuje dinamične pejzaže, spajajući se u ušće Skadarskog jezera. Razvija se simfonija života, ugošćujući raznovrsnu floru i faunu, prikazujući zamršene odnose između vode, zemlje i bogatog biodiverziteta.
Reka Radika, Nacionalni park Mavrovo
Čuvajući prirodno nasleđe Severne Makedonije, reka Radika vijuga kroz Nacionalni park Mavrovo. Ovo močvarno područje doprinosi raznovrsnim ekosistemima parka, naglašavajući posvećenost zemlje očuvanju životne sredine.
Koviljsko-petrovaradinski rit
Važna močvara u Srbiji, istočno od Novog Sada duž Dunava, igra ključnu ulogu u održavanju ekološke ravnoteže. Ovo područje je pristupačno i služi kao prirodna oaza, naglašavajući značaj močvara u održavanju različitih ekosistema.