Svjetski dan močvara 2. februar
Copyright: Umweltbundesamt
Svjetski dan močvara 2. februar
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana močvarnih staništa je „Močvare i dobrobit ljudi“. Ističe zamršene veze između našeg fizičkog, mentalnog i ekološkog zdravlja i stanja svjetskih močvara. Na zapadnom Balkanu, gdje se zajednice često oslanjaju na močvarna područja za život, ova veza ima poseban uticaj.
Močvare, koje uključuju različite ekosisteme od jezera i rijeka do močvara i obalnih područja, karakteriziraju vode kao primarni faktor okoliša. Iako pokrivaju samo 6% Zemljine površine, oni podržavaju 40% biljnih i životinjskih vrsta, igrajući ključnu ulogu u ekološkim, društvenim i ekonomskim aspektima. Močvare koje su ključne za dobrobit ljudi pružaju vitalne usluge kao što su regulacija vode, kontrola poplava i prečišćavanje vode, pri čemu se više od milijardu ljudi, ili svaki osmi u svijetu, oslanja na njih za život. Njihova suštinska vrijednost i doprinos čine močvare bitnim za održivi razvoj i klimatsku otpornost.
Zašto su u opasnosti:
Uprkos svojoj vitalnoj ulozi, močvare se suočavaju sa alarmantnim stopama opadanja, gubitka i degradacije. Samo u posljednjih 50 godina svijet je izgubio 35% svojih močvara – tri puta brže od svojih šuma. Zapadni Balkan nije izuzetak od ovog trenda, sa močvarama ugroženim faktorima kao što su drenaža za poljoprivredu, zagađenje, prekomjerni ribolov i efekti klimatskih promjena.
Promjena načina razmišljanja za očuvanje:
Izazov leži u razbijanju zablude da su močvare pustoš. Umjesto toga, moramo ih prepoznati kao vitalne izvore poslova, prihoda i osnovnih usluga ekosistema. Vlade i zajednice na Zapadnom Balkanu moraju promijeniti svoj način razmišljanja, vrednovati i dati prioritet močvarama zbog bezbroj prednosti koje oni pružaju.
Ovog Svjetskog dana močvarnih staništa, posvetimo se očuvanju delikatne ravnoteže između močvara i ljudskog blagostanja. Kroz svijest, napore očuvanja i održive prakse, možemo osigurati da ovi vitalni ekosistemi nastave da napreduju za generacije koje dolaze. Zagrlite ljepotu močvara zapadnog Balkana, gdje je tapiserija života isprepletena sa vodama koje nas sve održavaju.
Projekt EU4Green fokusiran je na poplavna područja u zaštićenim područjima, jer su primjer za druga ekološki važna staništa i mogu se prenijeti mjere i aktivnosti za njihovu zaštitu. Stoga će u svakoj od šest ekonomija Zapadnog Balkana biti identificirano jedno mjesto za primjer, prikupljat će se relevantni podaci i izgraditi baze geopodataka za konkretne projekte. Prikupljeni podaci će se koristiti za razvoj ili ažuriranje Standardnih obrazaca podataka za odabrana područja, kao i za dizajniranje skupa ciljeva i mjera za svako specifično područje od interesa, od očuvanja do povezivanja, rješenja zasnovanih na prirodi i upravljanja invazivnim vrstama .
Močvare na zapadnom Balkanu u fokusu EU4Green:
Poplavne ravnice Crne Drine
Smeštene ispod albanskog masiva Korab-Koritnik, poplavne ravnice Crnog Drima stvaraju raj za biodiverzitet. Od rijetkih biljnih vrsta do raznolikih divljih životinja, ova močvara je dokaz delikatne ravnoteže između visokih planina i procvat ekosistema.
Rijeka Una sa sedrenim formacijama
Bosanska rijeka Una vijuga kroz krajolik, pokazujući zadivljujuće formacije sedre oblikovane mineralnim naslagama. Ova geološka čuda doprinose jedinstvenoj prirodnoj ljepoti močvarnog blaga Bosne i Hercegovine.
Planinski potoci Zali i Rupe (Prokletije)
Skriveni u okviru Nacionalnog parka Bjeshket e Nemuna (Prokletije) na Kosovu, netaknuti planinski potoci Zali i Rupes nude netaknuto utočište. Netaknute vode kaskadiraju kroz neravne pejzaže, ilustrujući suštinsku vezu između neukroćene divljine i delikatnih ekosistema.
Morača i ušće Skadarskog jezera
Crnogorska rijeka Morača oblikuje dinamične pejzaže, stapajući se u ušće Skadarskog jezera. Razvija se simfonija života, ugošćujući raznoliku floru i faunu, prikazujući zamršene odnose između vode, zemlje i bogate biodiverziteta.
Rijeka Radika, Nacionalni park Mavrovo
Čuvajući prirodnu baštinu Sjeverne Makedonije, rijeka Radika vijuga kroz Nacionalni park Mavrovo. Ovo močvarno područje doprinosi raznovrsnim ekosistemima parka, naglašavajući posvećenost zemlje očuvanju životne sredine.
Koviljsko-petrovaradinsko brdo
Važna močvara u Srbiji, istočno od Novog Sada duž Dunava, igra ključnu ulogu u održavanju ekološke ravnoteže. Ovo područje je pristupačno i služi kao prirodna oaza, naglašavajući važnost močvara u održavanju različitih ekosistema.