U intervjuu sa ekspertima za zagađenje tla u okviru EU4Green projekta, gospodinom Sigbertom Huberom i gospođom Marthom Wepner-Banko, detaljnije istražujemo probleme zagađenja tla, njihove zabrinutosti za ekonomije Zapadnog Balkana i načine na koje se ovaj problem percipira i rješava u zemljama Evropske unije.

Depolucija tla jedna je od prioritetnih oblasti EU4Green projekta i Zelene Agende za Zapadni Balkan. Zašto je to važno za Evropsku uniju i kakav je značaj za regiju Zapadnog Balkana?

Prema smjernicama za sprovođenje Zelene Agende za Zapadni Balkan (ZAZB), borba protiv degradacije zemljišta i obnavljanje degradiranih zemljišta uključuje, između ostalog, održivu proizvodnju hrane, očuvanje ekosistema i obnovu zemljišta, što sve zahtijeva smanjenje zagađenja tla.

Zbog preko 100 godina industrijalizacije i rudarskih aktivnosti, zagađenje tla je rasprostranjen problem na Zapadnom Balkanu, stvarajući brojne zagađene tačke i odlagališta. Glavni zagađivači povezani s tim industrijskim aktivnostima su mineralna ulja, tragovi elemenata (poput arsena, kadmijuma, olova, nikla ili cinka) i organski zagađivači.

S druge strane, difuzno zagađenje tla jedna je od specifičnih prijetnji za tla na Zapadnom Balkanu. Elementi u tragovima iz đubriva (npr. kadmij iz mineralnih đubriva) i neki fungicidi (uglavnom bakar) te ostaci pesticida značajni su zagađivači u poljoprivrednim tlima u regiji, kao i drugi zagađivači od značaja koji su u fokusu.

Kako se to prevodi u aktivnosti, rezultate i rezultate projekta?

U odnosu na inventar zagađenih tala, identifikacija ključnih aktivnosti zagađivanja tla u svakoj ekonomiji trebala bi početi prikupljanjem informacija i podataka, ako već nije učinjeno. Glavni fokus treba biti na mega lokacijama s najznačajnijim rizicima i fokusiranje na očigledne i ozbiljne probleme koji vode do inventara zagađenih lokacija uključujući i braunfelde. Prioritizacija ovih lokacija može dovesti do vodećih projekata u svakoj ekonomiji za najhitnije lokacije kako bi se saznalo više o mehanizmu istrage, procjeni rizika, pokretanju sanacije, finansiranju i prenamjeni.

Što se tiče monitoringa tla, usvajanje standardnih metodologija za usklađeni monitoring (terenski i laboratorijski) i za formatiranje i skladištenje podataka je neophodno i trebalo bi dovesti do uspostavljanja sistema monitoringa tla širom regiona kako bi se pratila kvaliteta tla koristeći isti postupak koji se koristi u državama članicama EU (vidi LUCAS Soil: https://esdac.jrc.ec.europa.eu/projects/lucas ). Ovo bi ojačalo kapacitete za praćenje kvalitete tla u šest ekonomija Zapadnog Balkana kako je preporučeno u izvještaju Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Status okoline i klime na Zapadnom Balkanu (2022) i doprinijelo sprovođenju Strategije tla EU 2030.

Unutar EU4Green-a bit će izrađeni priručnici za monitoring tla i identifikaciju i registraciju zagađenih lokacija na temelju radionica na ovu temu koje će biti organizovane s partnerima poput JRC (Zajednički istraživački centar) i EEA (Evropska agencija za okoliš). Ciljne grupe uključuju posebno ministarstva i agencije koje se bave zagađenjem tla uz podršku laboratorija i univerzitetskih instituta.

Agencija za okoliš Austrije ima značajno znanje i stručnost u ovoj oblasti i vaša organizacija igra važnu ulogu u projektu. Kako vaše iskustvo i institucionalno znanje doprinose realizaciji projekta EU4Green?

Agencija za okoliš Austrije bavi se zagađenim lokacijama kao izvršni organ Zakona o sanaciji zagađenih lokacija Austrije od njegovog stupanja na snagu 1989. godine. Nadalje, kroz učešće u nekoliko međunarodnih i EU mreža i projekata, steklo se znanje u kontekstu različitih sistema upravljanja i izazova. Agencija koordinira nacionalne projekte o monitoringu tla na organske zagađivače i plastiku, kao i održavanje nacionalnog sistema informacija o tlu koji pruža podatke iz različitih inventara tla posljednjih decenija. Nadalje, ima puno iskustva u analiziranju zagađivača u različitim okolišnim matricama (npr. zrak, tlo, otpadne vode, otpad, voda) i razvijanju analitičkih metoda za nove zagađivače.

Koje vidite kao najveći potencijal u šest ekonomija Zapadnog Balkana, ako gledate na implementaciju EU4Green-a i ZAZB-a?

U vezi sa dekontaminacijom tla postoji veliki potencijal za poboljšanje u vezi s identifikacijom zagađenih lokacija, daljnjim razvojem registara za te lokacije i pružanjem smjernica za prioritetnu sanaciju zagađenih lokacija. Nadalje, priprema učešća šest ekonomija Zapadnog Balkana u sljedećem prikupljanju uzoraka tla u okviru LUCAS Soil je veliki korak ka identifikaciji difuznog zagađenja tla u regionu na usklađen način kao osnov za buduću zaštitu tla od zagađenja i degradacije.

Koje su vaše brige u vezi s zagađenim tlima i koje metode su prikladne za identifikaciju zagađenih lokacija i ključnih zagađujućih aktivnosti?

Bavljenje zagađenjem tla na Zapadnom Balkanu ometaju neadekvatni pravni okviri, nedovoljno finansiranja i osoblja i nedostatak temeljitih istraživanja lokacija. Da bi se identificirale zagađene lokacije i glavni zagađivači, neophodno je započeti s pristupačnim, visokokvalitetnim informacijama, s primarnim kriterijima usmjerenim na odsustvo značajnih rizika po ljudsko zdravlje i okoliš. Prethodno uspostavljeni kriteriji identifikacije prioritetnih tačaka moraju biti usklađeni s povezanim strategijama i ciljevima, izdvajajući lokacije koje predstavljaju vrlo visoke ili visoke rizike, dok bi druge manje rizične lokacije mogle uticati na vrijednost zemlje tokom promjena namjene zemljišta. Izgradnja registra zagađenih lokacija zahtjeva jasnoću o tome koje vrste lokacija uključiti, s dogovorenim kriterijima identifikacije koji su usklađeni sa strateškim ciljevima. Proces bi trebao početi s najzabrinjavajućim lokacijama, postupno uključujući svaku lokaciju koja rukuje supstancama koje predstavljaju rizike za zdravlje i okoliš, i odlučivanje o tome koji subjekti su odgovorni za prikupljanje podataka i upravljanje registrom.