Mladi imaju priliku da razvijaju zelene vještine i otvoreni su za sticanje znanja u ovoj oblasti – ovo je zaključak panel diskusije ‘Zeleni poslovi, vještine i obrazovanje’ održane u Evropskoj kući u Beogradu u okviru Evropske nedjelje zelene diplomatije, koju je organizovala Delegacija Evropske unije u Srbiji.

Panel je organizovao projekat EU4Green, regionalna inicijativa finansirana od strane Evropske unije i Austrijske razvojne agencije (ADA), a implementirana od strane Austrijske agencije za zaštitu životne sredine. ‘Kroz ovaj projekat podržavamo Zapadni Balkan u implementaciji Zelene agende s ciljem jačanja održivih praksi i podsticanja zelene tranzicije u skladu s evropskim standardima,’ rekao je Nenad Konstantinović, menadžer za komunikacije projekta EU4Green i moderator panela.

Panel je otvoren uvodnim govorom Daniele Zanini-Freitag, stručnjakinje za zeleno obrazovanje iz Austrijske agencije za zaštitu životne sredine. Daniela je predstavila aktivnosti projekta EU4Green, koje uključuju pripremu i kontinuiranu obuku radne snage kroz prilagođene programe za lokalne ekonomije. ‘Fokusiramo se na prilagođene obuke lokalnim potrebama, poput treninga za operatere postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, čime doprinosimo razvoju zelenih vještina i održivom razvoju,’ naglasila je Daniela.

Jedna od panelistkinja, Ivana Milićević, koordinatorica projekta u Regulatornom institutu za obnovljive izvore energije i životnu sredinu (RERI), istakla je važnost pravnog okvira u promociji zelenih poslova. ‘Mjere i konkretne politike koje bi podsticale mlade na zelene poslove trenutno nedostaju,’ rekla je Ivana, naglašavajući potrebu uključivanja mladih u institucionalne procese.

Milica Lukić, istraživačica na Geografskom fakultetu u Beogradu, ukazala je na ograničenu svijest mladih o širim prilikama u zelenim sektorima. ‘Mladi često povezuju zelene vještine isključivo s ekologijom, dok je potrebna šira edukacija i komunikacija o pozitivnim primjerima,’ izjavila je Milica, dodajući da je povezivanje akademskog i civilnog sektora ključno za stvaranje povoljnog obrazovnog okruženja.

Tatjana Avramović, ekologinja i istraživačica na platformi Zajedničko, izjavila je: ‘Zeleni poslovi trebali bi postati standard u većini sektora, a civilni sektor igra ključnu ulogu u stvaranju prostora za obuku i razvoj vještina kroz različite inicijative.’

Govoreći o promjenama na tržištu zelenog rada, Nemanja Petrović, koordinator projekta u Beogradskoj otvorenoj školi (BOŠ), primijetio je: ‘Najtraženiji sektori uključuju zeleni menadžment, energetsku efikasnost, cirkularnu ekonomiju, zeleni IT i održivu poljoprivredu.’ Nemanja vodi projekat ‘Zelene generacije – škole angažirane u klimatskim akcijama’, osnažujući mlade da aktivno djeluju u svojim zajednicama.

Na kraju, Dalibor Ignjatović, direktor za inovacije u Nacionalnoj asocijaciji za autonomna i električna vozila (NAAEV), govorio je o inovacijama i razvoju zelenih poslova u sektoru e-mobilnosti.

Panelisti su zaključili da su uloge stručnjaka, regulatornih okvira i medija ključne u promociji zelenih poslova i vještina. Diskusija je istakla značaj obrazovanja i saradnje između različitih sektora u podršci zelenoj tranziciji na Zapadnom Balkanu.