VIJESTI

Regionalna radionica o registru kontaminiranih lokacija: Ključni korak ka zaštiti tla na Zapadnom Balkanu

Copyright: Ira Djapic Cehic

Kontaminacija tla predstavlja značajnu prijetnju po okoliš i javno zdravlje, kako unutar Evropske unije, tako i na Zapadnom Balkanu (WB6). Kako bi se riješio ovaj problem, projekat EU4Green je organizovao regionalnu radionicu „Ka registru kontaminiranih lokacija“ u Skoplju, Sjeverna Makedonija, 7-8. oktobra 2024. godine. Radionica je okupila stručnjake iz Austrijske agencije za okoliš (EAA), Evropske agencije za okoliš (EEA), Italijanskog instituta za zaštitu i istraživanje okoliša (ISPRA) i predstavnike i profesionalce iz WB6 ekonomija kako bi se razgovaralo o najboljim praksama za identifikaciju, upravljanje i kreiranje sveobuhvatnih nacionalnih registara kontaminiranih lokacija.

Zašto je zaštita tla važna za Zapadni Balkan?

Tla na Zapadnom Balkanu su preko jednog vijeka bila pod snažnim uticajem industrijalizacije, rudarstva i neadekvatnog upravljanja otpadom. Ovi faktori su ostavili brojne ekološke „vruće tačke“, kontaminirane teškim metalima, industrijskim otpadom i organskim zagađivačima. Prema riječima Marte Vepner-Banko, stručnjaka za tlo iz Austrijske agencije za okoliš, kontaminacija tla ne utiče samo na ekosisteme, već predstavlja ozbiljne rizike po javno zdravlje i ekonomski razvoj:

„Kontaminacija tla u regionu ograničava mogućnosti za budući razvoj i predstavlja direktne prijetnje po zdravlje zajednica i biodiverzitet. Uspostavljanje efikasnih registara kontaminiranih lokacija je kritičan prvi korak ka rješavanju ovog problema.“

Doprinos stručnjaka

Nekoliko stručnjaka je imalo ključnu ulogu u dijeljenju znanja i uvida tokom radionice:

  • Marko Falkoni iz ISPRA-e (Italijanski nacionalni institut za zaštitu i istraživanje okoliša) predstavio je italijanski pristup upravljanju kontaminiranim lokacijama. Falkoni je objasnio kako je Italija razvila nacionalne i regionalne sisteme za praćenje i upravljanje kontaminiranim lokacijama, koji bi mogli poslužiti kao model za WB6 zemlje. Njegova prezentacija istakla je važnost strukturiranog prikupljanja podataka i dugoročnih strategija za rješavanje zaostale kontaminacije.
  • Dragana Vidojević, savjetnica za kvalitet tla u Agenciji za okoliš Srbije, predstavila je studiju o dekontaminaciji tla u Srbiji, fokusirajući se na izradu katastra potencijalno kontaminiranih lokacija. Njeni uvidi pružili su jasan primjer kako Srbija pristupa ovom problemu, naglašavajući i uspjehe i izazove u upravljanju kontaminiranim tlom.
  • Heike Brilman iz Austrijske agencije za okoliš (EAA), koja se radionici pridružila online, predstavila je primjere novih zagađivača relevantnih za kontaminirane lokacije. Brilman je naglasila rastuću prisutnost novih zagađivača, poput farmaceutskih proizvoda i PFAS hemikalija, i potrebu da se oni uvrste u nacionalne strategije za upravljanje tlom.
  • Rainer Baric iz Evropske agencije za okoliš (EEA) govorio je o IPA III projektu i njegovoj ulozi u sprovođenju nacionalnih istraživanja potencijalno zagađenih lokacija širom WB6 regiona. Njegova prezentacija je podvukla važnost prekogranične saradnje i sveobuhvatnog prikupljanja podataka radi poboljšanja napora u zaštiti tla.

Posjeta kontaminiranoj lokaciji OHIS Lindan (HCH)

U sklopu drugog dana radionice, učesnici su posjetili lokaciju Organo-hlorne industrije Skoplje (OHIS), koja je ozbiljno kontaminirana lindanom (HCH). Posjetu je predvodila Suzana Andonova, nacionalna koordinatorka projekta u okviru POPs jedinice Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja (MoEPP). Lindan, postojani organski zagađivač (POP), ima dugoročne štetne efekte na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Posjeta je pružila priliku učesnicima da iz prve ruke vide razmjere kontaminacije, već pokrenute mjere remedijacije, kao i izazove povezane s upravljanjem ovakvim visokorizičnim lokacijama.

Diskusija se fokusirala na potencijalne strategije remedijacije i važnost razvoja sveobuhvatnih nacionalnih registara kako bi se pokrenulo upravljanje i sanacija kontaminiranih lokacija poput OHIS-a.

Smjernice za identifikaciju ključnih zagađujućih aktivnosti i kontaminiranih lokacija

Prije radionice, razvijene su Smjernice za identifikaciju ključnih zagađujućih aktivnosti i kontaminiranih lokacija u WB6 kao ključni dokument koji vodi napore Zapadnog Balkana. Ove smjernice su specifično prilagođene za WB6 ekonomije (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo*, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) i bave se glavnim izvorima kontaminacije zemljišta u regionu, uključujući industrijske aktivnosti, rudarstvo i loše upravljane deponije.

Tokom radionice, ove Smjernice su detaljno objašnjene, sa fokusom na praktične korake koje svaka zemlja može preduzeti kako bi razvila sistematične inventare kontaminiranih lokacija. Dokument se bavi specifičnim visokorizičnim sektorima, kao što su hemijska industrija, prerada metala i proizvodnja energije, kao i tipovima zagađivača koji su prisutni u regionu, uključujući teške metale (arsen, olovo, kadmijum), organske zagađivače i nove prijetnje poput PFAS hemikalija i farmaceutskih proizvoda.

Koraci za upravljanje kontaminiranim lokacijama

Radionica je predstavila praktične akcije koje WB6 zemlje mogu preduzeti kako bi razvile efikasan sistem za upravljanje kontaminiranim zemljištem. Smjernice za identifikaciju ključnih zagađujućih aktivnosti i kontaminiranih lokacija pružaju prilagođene preporuke za rješavanje specifičnih izazova u regionu.

  1. Faza 1 – Početna identifikacija
    Ova faza se fokusira na prikupljanje podataka o poznatim kontaminiranim lokacijama, uz uključivanje lokalnih zajednica i korišćenje međunarodnih projekata. Cilj je izrada preliminarnog inventara kontaminiranih lokacija, koji će poslužiti kao osnova za buduće mjere sanacije.
  2. Faza 2 – Razvoj sveobuhvatnog registra
    Nakon početnog prikupljanja podataka, zemlje Zapadnog Balkana mogu preći na sistematsku procjenu i kreiranje centralizovane baze podataka kontaminiranih lokacija. Ova baza podataka biće ključni alat za buduće aktivnosti sanacije i projekte obnove zemljišta.
  3. Jačanje zakonskih okvira
    Mnoge ekonomije Zapadnog Balkana nemaju sveobuhvatne zakonske okvire koji se specifično bave kontaminacijom zemljišta. Tokom radionice je naglašena potreba usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa EU Strategijom za zemljište 2030 i nacrtom Zakona o praćenju zemljišta EU, kao i implementacija standardizovanih sistema za monitoring zemljišta. Iako Srbija već ima zakon o zaštiti zemljišta, druge zemlje WB6, poput Kosova* i Bosne i Hercegovine, oslanjaju se na šire zakone o životnoj sredini, što ograničava efikasnost u upravljanju zemljištem.

Značaj radionice i naredni koraci

Radionica je obezbijedila ključnu platformu za saradnju između regionalnih stručnjaka, EU partnera i međunarodnih organizacija, kao što su Agencija za zaštitu životne sredine Austrije i Evropska agencija za životnu sredinu (EEA). Omogućila je zemljama Zapadnog Balkana (WB6) da razmijene najbolje prakse i unaprijede svoje strategije za upravljanje kontaminiranim lokacijama, u skladu sa ciljevima projekta EU4Green – sprovođenjem Zelene agende za Zapadni Balkan.

Jedan od ključnih rezultata radionice bio je razvoj mape puta za davanje prioriteta najhitnijim kontaminiranim lokacijama. Smjernice sugerišu da bi lokacije od visokog prioriteta trebalo da obuhvate one sa visokom koncentracijom značajnih zagađivača, kao i one koje se nalaze blizu naseljenih mjesta ili kritične infrastrukture. Cilj je da se prvo obrade visokorizične oblasti, uz istovremeno planiranje uspostavljanja zakonskog okvira i dugoročnih mjera sanacije za manje značajne kontaminirane lokacije.

Pored toga, projekat EEA IPA III za zaštitu zemljišta, koji će se nadograditi na rezultate radionice, ima za cilj sprovođenje nacionalnih istraživanja potencijalno zagađenih lokacija u zemljama WB6. Ovaj projekat će dodatno unaprijediti prikupljanje podataka i olakšati prekograničnu saradnju, što će omogućiti donošenje informisanijih odluka i brži napredak u rješavanju problema kontaminacije zemljišta.

Zaključak

Organizovana kao dio projekta EU4Green, Regionalna radionica o registru kontaminiranih lokacija predstavlja važan korak ka zaštiti zemljišta, ekosistema i zajednica na Zapadnom Balkanu. Kombinovanjem regionalne stručnosti sa EU resursima, zemlje WB6 dobijaju znanje i alate da ostvare značajan napredak ka čistijim i zdravijim sredinama, u skladu sa Zelenom agendom za Zapadni Balkan i EU Strategijom za zemljište 2030.

*Ovo označavanje ne prejudicira status i u skladu je s UNSCR 1244 i ICJ mišljenjem o deklaraciji nezavisnosti Kosova.