VIJESTI

Intervju: Voda je naš izvor života

Copyright: EEA

Intervju sa Haraldom Loishandl-Weiszom, glavnim stručnjakom za zagađenje vode i tematskim koordinatorom EU4Green projekta iz Agencije za životnu sredinu Austrije.

Slijedeći aktivnosti provedene na polju dekontaminacije vode, glavni stručnjak za tu temu iz Umweltbundesamta – Agencije za životnu sredinu Austrije i tematski koordinator na EU4Green projektu, Harald Loishandl-Weisz, objašnjava u ovom intervjuu koliko je važna dekontaminacija vode, kako utiče na više od same vode i kako različiti zagađivači, poput nitrata, predstavljaju visok rizik za okoliš, biodiverzitet i opće zdravlje prirode i ljudi.

Dekontaminacija vode je jedno od prioritetnih područja EU4Green i Zelenu Agendu za Zapadni Balkan (ZAZB). Zašto je to važno za EU (Zeleni dogovor) i koja je važnost za regiju Zapadnog Balkana?

Budući da se opskrba pitkom vodom na Zapadnom Balkanu uglavnom oslanja na izvore, bunare i rezervoare površinskih voda, uticaj na ljude je značajan. Onečišćenje podzemnih voda, zraka i tla je međusobno povezano, jer zagađivači iz zraka ili tla potencijalno završavaju u vodi. S površine će infiltrirati tlo i završiti u podzemnim vodama, dok poljoprivreda igra veliku ulogu ovdje, jer poljoprivredna područja stvaraju zagađenje uglavnom nitratima i pesticidima.

Dušik u vodi može uzrokovati značajne štete ekosustavu u vodama. Ovo utiče ne samo na život u rijekama, jezerima i obalnim vodama, već i na ljudsku potrošnju, rekreaciju i turizam. Osiguravanje zdravog ekosistema je prioritet, štiteći ljude i životinje, kao dio ekosistema.

Podzemne vode, a posebno izvorska voda, glavni su izvor pitke vode, kako u Austriji, tako i u regiji Zapadnog Balkana. Vrlo je važno osigurati da površina bude čista i da ne zagađuje tlo i podzemne vode. Nikakva skladišta, industrija i slično ne bi trebali biti u blizini izvora vode, jer to može ugroziti zdravlje. Na primjer, sindrom plave bebe dolazi od nedostatka kisika u krvi, također uzrokovanog prevelikom količinom nitrata u vodi za piće. To je posebno opasno za bebe, ali i odrasli mogu razviti teške bolesti od zagađene vode – studije tvrde da nitrati u vodi za piće doprinose razvoju raka. Stvaranje zaštitnih zona za resurse pitke vode i time sprječavanje rukovanja potencijalnim zagađivačima u blizini tih resursa je ključni korak. Dušični oksidi doprinose povećanju finih čestica u zraku, stvarajući uticaj na zdravlje i kroz zrak. Učinak na klimu je najviše primjetan kroz oslobađanje dušikovog oksida u zrak, odlazeći u atmosferu i povećavajući globalno zagrijavanje.

Nitrati su veliki dio zagađenja vode, njihovi tokovi su vaša specifična stručnost. Možete li molim vas objasniti problem tokova nitrata i kako ovaj problem igra ulogu u ZAZB-u?

Nitrati su zaista jedan od glavnih zagađivača vode. Kako se dušik prenosi zrakom i vodom, prelazi granice i utiče na druge zemlje i također na morski život. Stoga je to prekogranični problem. EU regulira na takav način, da ako zagađujete drugu zemlju, Evropska komisija mora biti obaviještena o mjerama ublažavanja. Zagađenje nitratima je stoga vrlo regionalno pitanje i zahtijeva regionalnu koordinaciju i zakonodavstvo, za što Zelena Agenda za Zapadni Balkan nudi alate i mehanizme.

Austrijska agencija za okoliš (EAA) ima značajno znanje i iskustvo u ovom polju i vaša organizacija igra važnu ulogu u projektu. Kako vaše iskustvo i institucionalno znanje doprinose realizaciji EU4Green projekta, a posebno za vaše područje – nitrate – kako će ekonomije Zapadnog Balkana moći profitirati od vašeg znanja u projektu?

Zemlje članice EU uglavnom provode direktivu o nitratima od 1990-ih, a Agencija za životnu sredinu Austrije je uključena u dekontaminaciju vode od početka. Tokom proteklih decenija, uspostavili smo strukture, modele i procedure, te možemo ponuditi naša naučena iskustva i najbolje prakse iz saradnje s udruženjima poljoprivrednika, institucijama, vladom i drugima. To je dug i komplikovan proces, a neke zemlje članice još uvijek prilagođavaju zakone i propise. Izazovno je efikasno se nositi s problemom, uzimajući u obzir sve različite interese.

Mnogi različiti aspekti i uticaji moraju se uzeti u obzir – zaštita vode, prehrambena industrija, postrojenja za obradu itd. EU i nacionalna sredstva su dostupna za pomoć u vođenju upravljanja na farmama ka održivijem i čistijem poljoprivrednom poslovanju, ali uzimajući u obzir ekonomske potrebe poljoprivrednika.

Govoreći o regiji, jedan od najvažnijih aspekata je donijeti iskustvo i uspostaviti veze između različitih interesnih grupa, te pomoći ubrzati proces jer ekonomije Zapadnog Balkana mogu iskoristiti prečace na temelju naših naučenih lekcija.

Što se tiče zagađenja vode, Agencija za životnu sredinu Austrije kao institucija je odgovorna za monitoring vode, pripremu procjena podataka o kvaliteti vode prema Okvirnoj direktivi o vodama i Direktivi o nitratima, pružajući relevantnim ministarstvima podatke i izvještaje. Ovo dugogodišnje iskustvo u monitoringu, izvještavanju, obradi podataka i evaluaciji mjera zaštite vode je snaga naše organizacije i daje nam mogućnost prenosa znanja i pomaganja drugim zemljama i institucijama u njihovim naporima da implementiraju procese i postignu napredak.

Što vidite kao najveći potencijal u šest ekonomija Zapadnog Balkana, gledajući na implementaciju EU4Green i ZAZB?

S tolikim poljoprivrednim zemljištem u regiji i stoga značajnim ekonomskim perspektivama, fokusiranje na dekontaminaciju vode i postizanje održive poljoprivrede može dovesti do mnogih pozitivnih promjena i napretka.

Iako je regija bogata izvorima vode, još uvijek postoje mnogi problemi s pitkom vodom. Zaštita izvora pitke vode je stoga najviši prioritet. Ali briga o vodi tu ne prestaje, ekosistemi rijeka i morskih voda, održivi ribolov su svi u opasnosti, dok je potencijal ogroman.

Moramo poštovati potrebe poljoprivrednika, ali paralelno raditi na transformaciji i tako stvarati bolju učinkovitost hranjivih tvari i smanjenje gubitaka. Na primjer, odgovarajuće skladištenje stajnjaka i primjena na poljima smanjuje potrebu za dodatnim gnojivima, što je ekonomski plus za poljoprivrednike.

Važno je odmah započeti i na malim farmama s akcijama koje ne zahtijevaju mnogo ulaganja, ali koristeći naše znanje u provođenju malih promjena u upravljanju poljoprivredom koje mogu imati pozitivan učinak i postaviti temelje za daljnja poboljšanja, te s pristupom EU fondovima poduzeti daljnje korake.

Iz osobne perspektive, koje su vaše brige u vezi s okolišem i šta vidite kao uticajna rješenja i korake koje treba poduzeti, ako želimo odvesti Zapadni Balkan i Evropu u svjetliju i zdraviju budućnost?

Općenito gledano, podzemne vode nisu vidljive ljudima kao problem. Zbog ekonomskih izazova, zaštita vode i prirode nisu bile prioritet. Sada je vrijeme za razmišljanje na održiviji način. Globalni rizici koje sada imamo su mnogi. Daleko smo premašili planetarne granice za dušik – s rizikom od izazivanja značajnih promjena u okolišu.

Gubici dušika moraju biti više adresirani, učinjeni razumljivijim i građanima, jer utieču na klimatske promjene, močvare i mnoge aspekte naših svakodnevnih života, životnih sredstava, zdravlja i troškova života.

Proizvodnja mineralnih gnojiva udvostručuje reaktivni dušik u ekosistemu svake godine. Postoji veliki disbalans nitrata u prirodi i ne znamo kamo nas to vodi i moramo hitno poduzeti korake. Potrebni su nam nitrati, jer je osnovni element svakog života, ali je opasan ako nije kontroliran. Njegov utjecaj nije odmah vidljiv, ali na duge staze bit će. Moramo misliti na naše unuke, i ako sada nismo pažljivi, ugrožavamo njihove prirodne resurse.

Moramo pronaći ravnotežu i smanjiti višak. Ima dovoljno hrane za 9 milijardi ljudi, samo trebamo balansirati. Štetimo lokalnim vodnim resursima, obali, ribama, hrani, šumama, dok doprinosimo globalnom problemu.